Oporezivanje neprofitnih organizacija

Neprofitne organizacije su podijeljene u dvije temeljne skupine:

1. tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave (čl. 2. st. 5. Zakona o porezu na dobit),

2. ustanove (državne, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave), državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije (čl. 2. st. 6. Zakona o porezu na dobit).

Obje skupine neprofitnih organizacija postaju obveznicima poreza na dobitak ako obavljaju gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje porezom na dobitak dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu.

Takav se porezni obveznik mora u roku od osam dana od dana početka obavljanja te djelatnosti upisati u registar poreznih obveznika koji vodi Porezna uprava.

Prijavljuje se u sustav poreza na dobitak putem obrasca Prijava činjenica bitnih za oporezivanje.

Novost od 01.01.2017 godine je da svaka neprofitna organizacija obveznik poreza na dobit koja u prethodnom poreznom razdoblju nije ostvarila prihode veće od 3.000.000,00 kn, može utvrditi poreznu osnovicu prema novčanom načelu.

Također je novim poreznim izmjenama u 2017 godini neprofitnim organizacijama obveznicima poreza na dobit omogućeno i paušalno plaćanje.

Postoje dvije pretpostavke za odabir te mogućnosti:

2017. u prethodnom poreznom razdoblju nisu u gospodarskoj djelatnosti ostvarili prihode veće od svote propisane za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost (za 2017. godinu, 230.000,00 kn).

2018. ako od djelatnosti za koju jesu obveznici poreza na dobitak ostvaruju manje od 50 % ukupnih prihoda.

Kada se ikoja od navedenih svota „premaši“ u poreznom razdoblju, o tome se mora u roku od osam dana izvijestiti Porezna uprava.

Tada će Porezna uprava ukinuti rješenje o paušalnom oporezivanju te će ubuduće neprofitna organizacija koja obavlja gospodarsku djelatznost morati plaćati porez na dobit kao redovni porezni obveznik na temelju poslovnih knjiga.

Ako u 2017 godini neprofitna organizacija poćinje poslovati te u svom djelokrugu rada obavlja i gospodarsku djelatnost po kojoj postaje obveznik poreza na dobit uz zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza moraju dostaviti i podatak o očekivanoj visini prihoda po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti tijekom 2017. godine

Porezna uprava rješenjem utvrđuje godišnji paušalni porez koji vrijedi sve do njegove izmjene.

Tako plaćeni porez nije konačan već se on utvrđuje na temelju posebnog izvješća koje se podnosi Poraznoj upravi do 15. dana od istaka razdoblja za koje se izvješće podnosi.

Izvješće se podnosi na propisanom obrascu PDPO – Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu.

Evidencija koja se vodi radi promatranja paušalne porezne obveze, ali i radi izlaska iz sustava paušalnog poreza na dobitak, evidencija je o prihodima po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti za koje je osoba obveznik poreza na dobitak.

Porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz članka 5.b Zakona paušalnu osnovicu poreza na dobit utvrđuju u visini:

1. od 12.750,00 kuna što je razlika između prihoda u iznosu 85.000,00 kuna i porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa prihoda, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti do 85.000,00 kuna,

2. od 17.250,00 kuna što je razlika između prihoda u iznosu 115.000,00 kuna i porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa prihoda, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti iznad 85.000,00 kuna do 115.000,00 kuna,

3. od 22.425,00 što je razlika između prihoda u iznosu 149.500,00 kuna i porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa prihoda, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti iznad 115.000,00 kuna do 149.500,00 kuna,

4. od 34.500,00 kuna što je razlika između prihoda u iznosu 230.000,00 kuna i porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa prihoda, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti iznad 149.500,00 kuna do 230.000,00 kuna,

5. od 45.000,00 kuna što je razlika između prihoda u iznosu 300.000,00 kuna i porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa prihoda, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti iznad 230.000,00 kuna do 300.000,00 kuna. ( vrijedi za 2018 godinu ).

Na tako utvrđenu osnovicu obračunava se niža stopa poreza na dobit od 12%

Ukoliko neprofitna organizacija prelazi sa redovitog na paušalno oporezivanje porezom na dobit tada u poreznom razdoblju ( godini )  koja prethodi paušalnom oporezivanju mora uvećati osnovicu poreza na dobitak za skrivene pričuve koje su u vezi s obavljanjem gospodarske djelatnosti.



Odgovori